BARA Reva, gde je do pre nekoliko dana bilo planirano postrojenje JKP „Gradska čistoća“ za preradu građevinskog otpada, postala je ovih dana centralna tema među aktivistima ekoloških udruženja, ali i poligon za ubiranje „zelenih“ politikantskih poena.
Angažman političara se dakako može razumeti, s obzirom na značaj koji se ekologiji pridaje širom sveta, ali je uočljivo da su ćar od zamišljenog „događanja naroda“ na levoj strani Dunava pokušali da uberu i oni koji su, dok su bili na vlasti u prestonici, upravo u tom delu grada izveli svojevrsni desant na prirodu.
Prethodna garnitura opštinske vlasti sa Palilule velike nade polagala je u preduzeće „Eko zona“, koje je tada trebalo da revitalizuje ovaj prostor, ipak, to se nije dogodilo.
Umesto toga, veliki deo ovog prostora s leve obale pretvoren je u deponiju šuta, a izgovor je bio – zaštita od poplava. Nekontrolisano nasipanje oko korita rukavca i priobalja Dunava, promenilo je fizionomiju rukavaca i ugrozilo prirodne vodotokove. Tadašnja vlast je u to vreme govorila i da će kada se reši spor sa vlasništvom, moći strože da se sankcioniše deponovanje šuta na Adi Huji.
Iz aktuelne Gradske uprave poručuju da nisu pikirali zelenilo leve obale Dunava za odstrel, već da rade na njegovom očuvanju, i podsećaju da je izrađena studija zaštite područja „Forland leve obale Dunava“ koja će se od 10. juna naći na javnom uvidu.
Prema navodima iz gradskog Sekretarijata za životnu sredinu, u toku je procedura da se zaštiti jedan od najvećih plavnih područja u centralnoj Srbiji. Nakon završetka javnog uvida, koji će biti od 10. juna do 10. jula i javne rasprave zakazane za 13. jul, nacrt odluke o proglašenju zaštite „Forlanda leve obale Dunava“ biće poslat u nadležno ministarstvo.
– Nakon toga, biće dostavljen Skupštini grada na usvajanje – kažu u Sekretarijatu.
– Ovaj predeo obuhvata ritove, ade, plavne šume, dunavce i druga staništa biljaka i životinja, kao i stanište orla belorepana, faune riba, kao i migracionih vrsta ptica.
Ada Huja, 2005, 2008, 2013. Foto Arhiva
Kako ne bi izgubili još jedno stanište retkih vrsta orhideja, koje je bilo ugroženo divljom deponijom, šutom i drugom vrstom otpada, pre pet godina, 2016. godine i jezero Veliko blato proglašeno je zaštićenim područjem, a Grad je tada prepoznao značaj jedinstvene ekološke strukture.
– Ovo zaštićeno stanište koje predstavlja deo Pančevačkog rita, čini ukupno 191 vrsta biljaka, od čega dve strogo zaštićene vrste orhideja, 120 vrsta ptica, devet vrsta vodozemaca, četiri vrste gmizavaca i jedna strogo zaštićena vrsta ribe – navode u nadležnom sekretarijatu. – Za upravljača je proglašen Šaranski ribnjak „RM Mika Alas“.
– Postupak zaštite predmetnog područja nije pokrenut u smislu prethodnih istraživanja i valorizacije prostora. Dosada nije pokrenuta inicijativa za zaštitu ovog područja. Procedura zaštite je dogoročan proces.
Ipak, istraživanja Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ pokazala su da je ove godine kanal oko Reve čistiji nego prethodnih godina.
– Naši saradnici rade istraživanja svake godine od 1990. i zanimljivo je da ovaj kanal nikad nije bio čistiji i prohodniji – navodi dr Momir Paunović naučni savetnik i pomoćnik direktora Instituta.
KOLEKTOR U VELIKOM SELU
DA će postrojenje za preradu otpadnih voda u Velikom selu, na kome se radi, rešiti problem sa otpadnim vodama koje su prethodnih decenija zagušivale Adu Huju saglasni su i u Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“.
– Već dugo postoji problem sa otpadnim vodama koje se ulivaju bez prečišćavanja u Dunav – kaže dr Momir Paunović.
– Dodatno zagušenje stvaraju ilegealne deponije šuta koje sugrađani deponuju.
Novosti
